Vlada Crne Gore od početka godine, do prve sjednice u aprilu, raspodijelila je službenicima i angažovanim ekspertima najmanje 182.870 eura na osnovu rada u raznim radnim timovima, savjetima i tijelima, pokazali su zvanični podaci državnih organa. U pitanju je 14 akata o davanju saglasnosti Vlade u skladu sa odlukom o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad člana radnog tijela ili drugog oblika rada, koji su donijeti od 15. januara do 2. aprila na sjednicama centralnog organa izvršne vlasti.
Većini sjednica u tom periodu predsjedavao je premijer i lider DPS-a Milo Đukanović, a sve su odluke donesene u skladu sa odlukom o kriterijumima za utvrđivanje iznosa naknade za rad člana radnog tijela. Ta odluka donijeta je na sjednici Vlade 25. aprila 2012. godine, nakon što su jedno vrijeme u Vladi zvanično bile ukinute naknade za članove radnih grupa koji su se bavili izradom strategija i propisa.
Iako je traženo da se te naknade potpuno ukinu nakon što se Đukanović vratio na čelo Vlade u decembru 2012. godine iz civilnog sektora, izvršna vlast to nije prihvatila već su ostali pri praksi da se zaposlenima daju enormni dodaci mimo redovnih mjesečnih primanja. Najčešći zahtjevi koji su upućivani Vladi na davanje saglasnosti za isplatu naknada odnosili su se na radne timove za izradu predloga zakona, radne grupe za izradu predloga odluka, komisije za izdavanje licenci, međuresorne radne grupe za praćenje projekata, timova za izradu strategija i stručnih komisija za analizu ugovora.
Prema podacima Monstata, prosječna plata u Crnoj Gori u 2014. godini iznosila je 484 eura, a u 90 odsto slučajeva 435 eura. Toliko su, po službenim odlukama Đukanovićevog kabineta, dobijali koordinatori i predsjednici radnih grupa i timova. Tom odlukom propisano je da se utvrđuju visine naknade za rad člana savjetodavnog tijela, radne grupe, radnog tijela ili drugog oblika rada koji obrazuje Vlada, potpredsjednik Vlade, ministar i starješina samostalnog organa uprave. Za predsjednika se tom odlukom predviđa 90 odsto naknade od prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, a za člana 70 odsto. Kada se pogledaju sve odluke koje su donijete i objavljene na sajtu vlade, i saberu sve naknade, dolazi se do cifre od 182.000 eura za dva i po mjeseca.
Nema nikakvih kriterijuma na osnovu kojih su ti članovi birani u radne timove, niti se može objektivno ocijeniti koliko je čiji doprinos bio u radu grupa ili savjeta. Pritom je i zahtjev ministarstava upućen Vladi da da saglasnost na te isplate obrazlagan tvrdnjom da „službenici dodatno rade, često i mimo radnog vremena”.
Takav je bio zahtjev Vladi iz MUP-a da se obezbijede naknade za Međuresorsku radnu grupu za praćenje implementacije Strategije reintegracije lica vraćenih na osnovu sporazuma o readmisiji za period od 2011. do 2015. godine, u kojoj su bili predsjednik i četiri člana.
– Imajući u vidu to da rad članova međuresorske radne grupe iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) podrazumijeva i individualno angažovanje poslije redovnog radnog vremena i van okvira redovnih radnih zadataka, kao i značaj praćenja implementacije predmetnih strategija s aspekta pregovaračkog procesa sa EU, smatramo da su stečeni uslovi da se izvrši isplata naknada – navedeno je u zahtjevu, koji je Vlada Crne Gore odobrila na sjednici od 19. februara ove godine.
Pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Boris Marić rekao je u izjavi za „Dan” da godinama u odlukama Vlade nema jasno naznačenih kriterijuma na osnovu kojih su članovi birani u radne grupe, te da nije poznato koliko je ko od članova doprinosio u radu tih timova ili savjeta. Marić navodi da se očigledno radi o laganom načinu da službenici bez ikakvih problema, uz aminovanje starješina i Vlade, izvlače novac iz budžeta, pravdajući to angažmanom u čije je realne dimenzije teško proniknuti.
– Pritom se ne primjećuje da izvršna vlast ima potrebu da se u odlukama o davanju saglasnosti, ili zahtjevima za davanje saglasnosti, navede šta je ko uradio, što se dodatno može očekivati, ko nije radio, i tome slično. Ovo je još jedan dokaz da je prakse i politike u Vladi potrebno temeljeno preispitati – istakao je Marić.
Kako je naveo, ovo je još jedan primjer zašto je Crnoj Gori potreban zakon o Vladi, koji bi ovakve stvari detaljnije regulisao.
Naknade za rad u savjetima i timovima isplaćuje se iz budžetskih sredstava Generalnog sekretarijata Vlade ako aktom o obrazovanju savjeta nije drugačije propisano. Takođe, naknada za rad u komisijama može biti isplaćivana i iz budžetskih sredstava organa na čiji predlog je taj član određen. M.V.
Starješina sam odlučuje
o visini nadoknade
Boris Marić navodi da je ubijeđen da su naknade članovima radnih grupa iz Vlade i veće od onih do kojih se dolazi ako se pogledaju zvanični podaci o zaradama. On objašnjava da starješina državne institucije, koja je delegirala službenika u radnu grupu, ovlašćen da diskreciono odlučuje o visini naknade, pa je stoga nejasno i koliko su članovi zaista zaradili.
– To bi trebalo da bude objašnjeno u odlukama o davanju saglasnosti na isplate, ali se to, očigledno, zasad ne dešava. Sve to dodatno pojačava utisak netransparentnosti u radu Vlade – ocijenio je Marić.
Ne zna se ko su članovi i koliko su radili
Visina naknada koje su dodijeljene od početka godine do danas bila bi i veća, da se na osnovu dokumenata Vlade može utvrditi koliko je bilo članova radne grupe koja je bila zadužena za procjenu usaglašenosti obračuna zarada i platnih spiskova sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u obrazovnim ustanovama. U zahtjevu Vladi je bilo samo navedeno da je ta grupa zvanično formirana 17. septembra 2014. godine, i da je bila sastavljena od predstavnika Ministarstva prosvjete i Sindikata prosvjete.
Zadatak radne grupe odnosio se na utvrđivanje usaglašenosti obračuna zarada i platnih spiskova sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u predškolskim, osnovnim, školama za osnovno muzičko obrazovanje, stručnim školama, resursnim centrima, mješovitim školama i gimnazijama. Radna grupa je bila dužna da u predviđenom roku izvrši zadatak, sačini izvještaj o utvrđenom činjeničnom stanju za svaku obrazovno-vaspitnu ustanovu i dostavi ga ministru prosvjete na uvid – piše u zahtjevu koji su iz resora prosvjete poslali Vladi.
Ne navodi se koliko je radna grupa radila, niti koliko je bilo njenih članova, ali se uredno traži naknada za rad, u skladu sa odlukom o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad člana radnog tijela. U odluci Vlade kojom se taj zahtjev uvažava (potpisao je generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović), nema obrazloženja koliko članova dobija to pravo, ni koliko su vremena radili.